18

PROMOCIJA KNjIGE „UGLjEVIK RUDNIK I GRAD” PETRA TOMIĆA

U Plavoj sali Centra za kulturu Filip Višnjić, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, održana je promocija knjige Ugljevik rudnik i grad nekadašnjeg dugogodišnjeg direktora Rudnika Petra Tomića

U Plavoj sali Centra za kulturu Filip Višnjić, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, održana je promocija knjige Ugljevik rudnik i grad nekadašnjeg dugogodišnjeg direktora Rudnika Petra Tomića. Na promociji su govorili: autor Petar Tomić, urednik knjige Slobodan Marković i direktor Narodne biblioteke Filip Višnjić iz Bijeljine, koja je izdavač knjige, Jovan Cvjetković.

U ime preduzeća RiTE Ugljevik, gdje je autor proveo čitav radni vijek, prisutne je pozdravio direktor Čedomir Stojanović. On je rekao da je značajan trenutak kako za „RiTE“ tako i za Ugljevik, jer je doprinos Petra Tomića ovom preduzeću veliki.

Urednik knjige Slobodan Marković naglasio je da je Ugljevik uvijek živio sa svojim Rudnikom, stasavao sa njim i dijelio njegovu sudbinu.

Rekao je da je Petar Tomić 120 godina rudarstva u Ugljeviku obradio na jedan poseban način. Prema njegovim riječima knjiga obrađuje tri bitne teme: društvene prilike u našem kraju, istoriju Rudnika i perspektivu preduzeća, koju autor vidi u izgradnji nove termoelektrane.

Knjiga je puna imena značajnih za razvoj RiTE. Posebno bih istakao dio knjige kada autor priča o najtežim godinama Rudnika, od 60-ih do sredine 70-ih godina, kada je pokrenut projekat izgradnje termoelekrane, zaključio je Marković.

O samom autoru najviše govore njegove riječi na početku knjige:

  Ja sam sin rudara Jovana Tomića koji je cijelog života radio kao kopač u jednoj od ugljevičkih jama da bi izveo na put svoje desetero djece. Svakog jutra kad je polazio u ranu zoru na rudnik budio sam se iz dječačkog sna i razmišljao o tome da ću i ja, kad dođe vrijeme, ustajati kao moj otac i odlaziti na posao. Tako je i bilo. Poslije svih završenih škola, a najviše se sjećam one velike i najteže, koja se zove Rudarski fakultet, ušao sam u Rudnik i zauzeo svoje mjesto. Ja sam rođen u Ugljeviku, u Rudniku Ugljevik sam proveo cijeli svoj radni vijek. Ugljevik je moja sudbina.

Petar Tomić rekao je da je nakon tri monografije RiTE Ugljevik dosta stvari rečeno o istoriji ovog preduzeća ali njegova nova knjiga govori, ne samo o istoriji nego i o običnim radnicima –  kopačima, zanatlijama, običnim radnicima. Svrha je, prema njegovim riječima, bila da se govori više o ljudima, a manje o istoriji. Istakao je da su rudari kroz istoriju uglavnom imali težak položaj, posebno u materijalnom smislu.

Država nije puno ulagala u Ugljevik iako je bio četvrti otvoren rudnik u to vrijeme. Otvoren je 2. maja 1899. godine sa 40 rudara. Ugljevik nije imao rukovodećih kadrova sve do 1960. godine, a danas ih  imamo puno što je dobro, rekao je Tomić.

On se osvrnuo na krizu 1979. godine kada je Rudnik mogao da bude zatvoren iako je imao veliku proizvodnju od 400.000 tona, koju je dostigao 1964. godine. Kriza se razvila pod uticajem privredne reforme i prvo je zatvorena Stara  jama jer nije bilo valjanog procesa separacije uglja. Za njom su se zatvorile jama Slatina i površinski kop Jasikovac 2.

Tada je bilo biti ili ne biti. Tadašnji direktor Miloš Milošević i par nas koji smo ostali odlučili smo da ne zatvorimo Rudnik, već da prebacimo svu mehanizaciju na površinski kop Jasikovac 1. Istovremeno, kod nas je prvi put uvedena mokra separacija i počinjemo da peremo deponovani ugalj. 1971. godine proizvodimo 140.000 tona sitnog uglja i uspješno ga plasiramo, rekao je Petar Tomić kao svjedok ovih događaja.

Tomić se na kraju zahvalio sugrađanima koji su došli na promociju knjige, kolektivu RiTE, bez koga, kako kaže, knjiga ne bi bila objavljena, saradnicima Slobodanu Markoviću, Svetlani Simanić i Aci Milovanoviću. Zahvalio se ljudima koji su mu pomogli da prikupe imena pojedinih ljudi: Slobodanu Naćiću, Žiki Mićanoviću i Peri Laziću.

Direktor biblioteke Filip Višnjić rekao je da je biblioteka imala izuzetnu čast da bude izdavač epohalnog izdanja jer sadrži mnogo istorijskih podataka jednog vremena.

Najavio je da će ova knjiga biti digitalizovana u Narodnoj biblioteci Filip Višnjić i tako dostupna svima.